“Slaven Žitomir Barišić” | Pleter Portal


17. 08. 2017. 17:30:08   IgreKlik - Igrice online IgreKlik - Igrice online IgreKlik - Igrice online

“Slaven Žitomir Barišić”

Slaven Žitomir Barišić (Pleternica, 26. siječnja 1942.Zagreb, 5. travnja 2015.) međunarodno afirmirani hrvatski znanstvenik fizičar, akademik, redovni profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Obrazovanje

Osnovnu školu pohađao je u Pleternici i kasnije u Zagrebu, gdje se upisuje u prirodoslovno–matematičku V. gimnaziju. Diplomirao je teorijsku fiziku 1964. na PMF-u u Zagrebu, a magisterij, (1968.) i doktorat znanosti (1971.) je stekao na Faculté de Sciences, Université de Paris-Sud u Orsayu pod vodstvom slavnog fizičara čvrstog stanja Jacquesa Friedela (npr. Friedelove oscilacije).

Znanstvena karijera

Od 1965. do 1972. je bio najprije znanstveni asistent na Institutu za fiziku u Zagrebu. Od 1967. do 1971. je bio istraživač u Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja u Francuskoj, gdje je i doktorirao. 1972. vraća se u domovinu i postaje docent, od 1976. izvanredni, a od 1979. je redoviti profesor u Fizičkom odsjekuPMF-a.

Od svog doktorata na Sveučilištu Pariz-Jug radi u polju teorijske fizike čvrstoga stanja, i to na teorijskoj fizici metala, napose visokotemperaturnih supravodiča i faznih prijelaza u niskodimenzijskim vodljivim materijalima, odnosno u širem smislu riječi jako koreliranim elektronskim sustavima.

U međunarodnom časopisima i zbornicima objavio je preko 100 znanstvenih članaka s područja opće teorije elektron-foton vezanja u čvrstoj (kovalentnoj) vezi, teorije lančastih (anizotropnih) vodiča, analize niskodimenzijskih fenomenoloških modela Landauova tipa i teorije visokotemperaturne supravodljivosti, većinom u renomiranim znanstvenim časopisima, koji su citirani oko 1800 puta. Održao je 34 pozvana predavanja na međunarodnim konferencijama. Suorganizator je triju međunarodnih znanstvenih konferencija i suizdavač dva njihova zbornika. Na Fizičkom odsjeku je preuredio dodiplomski kolegij Fizika čvrstog stanja koji je godinama predavao generacijama fizičara na znanstvenom-istraživačkom smjeru fizike, a uveo je i novi dodiplomski kolegij Ireverzibilni procesi te novi poslijediplomski kolegij Teorija faznih prijelaza.

Kao pročelnik Fizičkog odsjeka inicirao je reorganizaciju i modernizaciju studija na smjerovima dipl. inž. fizike (poslije bolonjske reforme istraživački studij fizike) i profesor fizike. Bio je član Izdavačkog odbora znanstvenog časopisa Fizika, kao i Izdavačkog odbora časopisa European Journal of Physics, te serije Physics and Chemistry of Materials with Low-dimensional Structures (Kluwer). Bio je recenzent je za domaće i inozemne znanstvene časopise.

Bio je član Hrvatskog fizikalnog društva (kojeg je 1990. postao prvim predsjednikom), Francuskog fizičkog društva, Europskog fizičkog društva i Institute of Physics(UK). Od 1990. je izvanredni, a od 1991. redoviti član HAZU-a. Od 1995. je redoviti član Europske akademije znanosti i umjetnosti sa sjedištem u Parizu. Godine1976. nagrađen je Nagradom “Ruđer Bošković”, a 1997. Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.

Društveni i politički angažman

Uz užu struku bavio se pitanjima znanosti i školstva, te još općenitije, pitanjima modernizacije Hrvatske.

Od 1972. do 1981. je bio prvi pročelnik Odjela teorijske fizike Instituta za fiziku Sveučilišta u Zagrebu, od 1977. do 1978. pročelnik Fizičkog odsjeka PMF-a, od 1984.do 1986. prorektor Sveučilišta u Zagrebu, a od 1986. do 1988. dekan Prirodoslovnih odjela PMF-a. Od 1982. je član, a od 1989. do 1999. i predsjednik Matičnog povjerenstva za fiziku.

Između ostalog se kao prorektor Sveučilišta u Zagrebu od 1984. do 1986. g., i kasnije, javno suprotstavio Šuvarovoj reformi srednjeg školstva. Kao član Prosvjetnoga savjeta Republike Hrvatske 1990. se s uspjehom založio za ponovno uvođenje gimnazija koje su Šuvarovom reformom bile ukinute.

Zatim se uključio u stvaranje nove hrvatske države. Od 1991. do 1992. g. bio je prvi i 1998.2000. g. posljednji savjetnik za znanost, naobrazbu i strategiju razvitka zemlje prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana. Od 1993. do 1996. je bio član Upravnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu. Suosnivač je Vojno-tehničkog savjeta Ministarstva obrane Republike Hrvatske. U razdoblju 1994.2000. g. bio je prvi predsjednik Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu.

Bio je jedan od utemeljnitelja i dopredsjednik neovisne građanske udruge Hrvatsko kulturno vijeće. Kroz zadnjih nekoliko godina objavio je nekoliko eseja o znanstveno-obrazovnom razvoju Hrvatske.

Izvor: Wikipedija

Autor:


NAJČITANIJE

KONTAKT

e-mail: info@pleter-portal.hr
Tel.:+385 99 684 5635

Uvijeti korištenja
Kolačići