Još jedna loša statistika po kojoj je Hrvatska na vrhu: najviše ljudi živi u istom kućanstvu | Pleter Portal


24. 08. 2017. 7:02:09   IgreKlik - Igrice online IgreKlik - Igrice online IgreKlik - Igrice online

Još jedna loša statistika po kojoj je Hrvatska na vrhu: najviše ljudi živi u istom kućanstvu

Prosječna veličina kućanstva u Europskoj uniji prošle je godine bila 2,3 osobe po kućanstvu, piše Glas Slavonije. Najveći prosječan broj ljudi koji žive u jednom kućanstvu zabilježen je u Hrvatskoj i Slovačkoj, uz napomenu da je, osim što je na začelju prema još jednom statističkom mjerilu, Hrvatska i jedina zemlja Europske unije u kojoj je posljednjih deset godina broj ljudi po kućanstvu porastao.

To vjerojatno svjedoči o problemu dugotrajnog ostanka mladih s roditeljima zbog nemogućnosti ekonomskog osamostaljivanja, tako da je sve više obitelji u kojima zajedno živi nekoliko generacija – bake i djedovi, roditelji, djeca…

Da kuća nije tijesna gdje čeljad nije bijesna mogli su na svojim leđima osjetiti mnogi građani, a mnogi će i dalje svjedočiti istinitosti te poslovice s obzirom na to da ovi negativni trendovi u Hrvatskoj nikako da se zaustave. Hrvatska je, prema tom parametru, naime, nazadovala u posljednjih deset godina. Za primjer, prosječno kućanstvo u Hrvatskoj ima 2,8 osoba, dok na vrhu ljestvice zemlje poput Švedske imaju 1,8 osoba po kućanstvu, a Njemačka i Danska imaju točno dvije osobe prosječno po kućanstvu.

Smanjenje broja osoba koje žive u jednom kućanstvu trend je u svim zemljama EU-a, a posebice u istočnoeuropskim državama koje su nakon izlaska iz jednopartijskih sustava doživjele i ekonomski rast koji je preduvjet za povećanje kvalitete života i ranije osamostaljivanje mladih.

Rekorder u tom skoku je Litva koja je 2005. godine imala 2,8 osoba po kućanstvu, a deset godina kasnije, 2015., ta je brojka pala na 2,2, dok je Hrvatska u tih deset godina povećala prosječni broj ukućana s 2,7 na 2,8.

Kako je hrvatski natalitet godinama u padu, jasno je da povećanje broja ljudi koji žive u jednom kućanstvu nije posljedica rađanja više djece, već smanjenja broja stambenih jedinica i najčešće (socijalne) potrebe da pod jednim krovom živi više od dvije generacije.

Hrvatska je na dnu ljestvice i po još jednom parametru – u cijeloj Europskoj uniji ima najmanje kućanstava u kojima živi jedna osoba s djetetom (ili djecom). Taj postotak iznosio je prošle godine samo 1,6 posto (i u padu je), što dovoljno govori o položaju samohranih majki i očeva u hrvatskom društvu. Postotci kućanstava koja se sastoje od jedne osobe i djeteta (ili djece) u EU-u su nekoliko puta viši nego u Hrvatskoj, pa tako u Francuskoj iznosi 6,3 posto, u Danskoj 9,1 posto i Irskoj 6,2 posto.

Kada se gleda po postotcima, najveći broj kućanstava u Europskoj uniji su ona samačka u kojima živi samo jedna osoba bez djece. Za razliku od Hrvatske gdje takav tip kućanstva obično znači da je u pitanju udovac ili udovica čija su se djeca davno odselila, u EU zemljama u samačkim kućanstvima žive uglavnom studenti i mladi koji još nisu zasnovali obitelj. Takav tip stanovanja u porastu je za više od četiri posto u posljednjih deset godina. Naravno, hrvatski trendovi opet idu u različitom smjeru od europskih, pa su tako samačka kućanstva pala za više od dva posto u posljednjih deset godina. Iako je iz analize podataka teško zaključiti koji je uzrok tom padu, zasigurno razloge treba tražiti u tome što su samačka kućanstva vrlo skupa i svi troškovi stanovanja padaju na samo jednu osobu.

Autor:


NAJČITANIJE

KONTAKT

e-mail: info@pleter-portal.hr
Tel.:+385 99 684 5635

Uvijeti korištenja
Kolačići