Povijest | Pleter Portal


18. 12. 2017. 15:28:44   IgreKlik - Igrice online IgreKlik - Igrice online IgreKlik - Igrice online

Povijest

Pleterničko je područje, zbog pogodne klime i bogatog tla, bilo naseljeno od najstarijih dana. O tome svjedoči i paleolitski lokalitet kod Zarilca. Prema arheološkim istraživanjima spomenika materijalne kulture iz prethistorije, sa sigurnošću je utvrđeno da je područje Pleternice, a na osnovi lokaliteta kod naselja Gradca i Ašikovaca, u to vrijeme bilo intenzivno naseljeno. Prethistorijsku arhitekturu predstavljaju i neotkopani tumulusi u selu Tulniku, ali vjerojatno i kameni granivrani fragmenti neolitskih zidina ugrađenih u crkvu sv. Dimitrija u Drenovcu i sv. Mihajla u Ratkovici.

Srednji vijek

Na temelju srednjevjekovnog arheološkog materijala, nekropoli u Brodskom Drenovcu, datiranoj iz prve polovine 9. stoljeća, koja je pripadala avarsko-slavenskom kulturnom krugu, doznajemo o prvim pokušajima stvaranja slavenskih središta na ovim prostorima. Prema jednoj bilješci Adama Baltazara Krčelića, ime Pleternica spominje se 1270. godine. U srednjem vijeku Pleternica se zvala i Sveti Nikola po župskoj crkvi sv. Nikole, a koja je uz župu zapisana 1335. godine. U pisanim ispravama 1427. godine zapisano je ime Pleternik. Pojedini dijelovi požeške županije bili su u 15. stoljeću relativno gusto naseljeni. Posjednici Pleternice bili su velikaši Gorjanski. Na vlastelinstvima i plemićkim posjedima u to vrijeme postojalo je tridesetak tvrđava i utvrda. Svjedok tog vremena danas je dijelom sačuvani Viškovački grad u Požeškoj gori. Početkom 16. stoljeća Pleternica je bila u posjedu krupnih feudalnih posjednika Berislavića Grabarskih, potomaka bana Borića. Na prostoru pleterničke općine registrirani su i sačuvani vrijedni spomenici sakralne arhitekture iz srednjeg vijeka. Najvrijednije su gotička crkva sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu, barokizirana crkva sv. Mihajla u Ratkovici, barokna kapela sv. Kuzme i Damjana u Kuzmici i crkva Svih Svetih u Požeškim Sesvetama (iz predturskog doba).

Pleternica za vrijeme Turaka

Turskim osvajanjem Pleternice 1536. godine, a onda i Požege (1537.) kao sjedišta Požeške županije, našla se Pleternica u sastavu novoosnovanog sandžaka kao jedna od 12 turskih nahija, u timarskom posjedu požeškog spahije Mehmeda Hadžiagića. Za vrijeme 155 godišnje turske vladavine Požega je bila vojno, političko, kulturno i gospodarsko središte požeškog sandžaka, a Pleternica važno raskrižje cesta.

Habsburška vladavina

Nakon oslobođenja od Turaka 1688. godine Slavonija je postala granično područje Habsburške monarhije prema Turskoj. Vlast su u Slavoniji dijelili zapovjednici vojnih snaga Monarhije i komorski organi u ime vladara. Podjelom Slavonije 1702. godine na Vojnu krajinu i Provincijal izvršila je carska vlast refeudalizaciju najvećeg dijela Slavonije i Srijema, te prenijela sve troškove na podložno stanovništvo, pazeći pritom da veći dio javnih prihoda osigura za carsku blagajnu. Tada je(1702.) vlastelinstvo Pleternica, koje se nalazilo u Požeškom komorskom distriktu, u sastavu imalo 22 sela. U to doba Slavonija bez Srijema bila je podijeljena na četiri glavna distrikta (okružja): osječki, valpovački, virovitički i požeški. U Požeškom komorskom distriktu bile su gospoštije (vlastelinstva) Pleternica, Cernik, Brestovac, Velika, Kutjevo, Kaptol, Stražeman i grad Požega. U Požeškom distriktu dekameralizacija vlastelinstava završena je 1742. godine. Iste godine, po odobrenju cara Karla VI, posljednjeg muškog potomka dinastije Habsburga, vlastelinstvo Pleternica našlo se u posjedu dvorskog savjetnika Ivana Teodora od Imbesena.
Godine 1745. nakon obnavljanja, Požeška županija je bila podijeljena na dva kotara, požeški i pakrački. Vlastelinstvo Pleternica je pripadalo požeškom kotaru, a njime je upravljao Franjo barun Trenk, koji je u posjedu imao i druga imanja u Slavoniji, Brestovac, Veliku, Pakrac i Nuštar. Kako su nakon Trenkove smrti (1749.) njegova imanja došla opet u vlasništvo kraljevske Komore, Pleternicu je Marija Terezija prodala 1751. godine barunu Ivanu Peterffiju. U njegovu se vlasništvu ovo vlastelinstvo nalazilo sve do 1798. godine. Krajem 18. stoljeća i početkom 19. stoljeća dospjelo je imanje Pleternica opet u posjed jednog vlastelina, Jakova Svetića. Poslije Svetićeve smrti (1834.) pleterničko imanje se još 1848. godine bilježilo zajedno kao vlasništvo njegovih nasljednika. Nakon ukidanja kmetstva (1849.) Pleternica je bila, uz Veliku i Bektež, i jedna od tri upravna kotara s bilježništvom, a prostirala se od Komorice do Imrijevaca. Kada je 1876. godine uprava odijeljena od sudstva, Pleternica je bila u požeškoj županiji jedna od pet općina sa 32 sela. Kad je 1881. Vojna krajina godine pripojena matici Hrvatskoj, Požeška županija razdijeljena je na kotareve, pa je Pleternica u najvećem požeškom kotaru bila jedna od 11 upravničkih općina. Godine 1891. pleterničko je vlastelinstvo prodano Brodskoj imovnoj općini, koja se uz kasnije kupljena imanja u Stražemanu i Kaptolu održala sve do 1945. godine.
Pleternica se početkom 20. stoljeća razvijala zahvaljujući činjenici što je raskrižje ceste i od 1894. godine željezničke pruge Nova Kapeta-Pleternica-Osijek, odnosno Nova Kapele-Pleternica-Požega. Godine 1891. osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo, 1905. Pjevačko društvo “Trenk” a 1926. osnovani su nogometni klubovi “Zrinjski” potom i “Tomislav” (kasnije “Slavija”).
Pleternica je telefonsku vezu dobila 1907. godine, a te godine je ovdje došao i prvi putujući kinematograf, i izazvao pravu senzaciju. Društvo za unaprijeđenje Pleternice je 1928. uredilo i zasadilo središnji park u mjestu, izuzetne hortikulturne vrijednosti, koji se prema Prostornom planu županije predlaže za dodatnu zaštitu. Od 1936. godine postojalo je Radničko kulturno-umjetničko društvo, a od 1977. vrlo uspješno djeluje KUD Orljava.

Kronologija Pleternice 1944. – 1999.

U rujnu 1944. su počele borbe partizana i snaga NDH u Požeštini, 17. rujna 1944. partizani ulaze po prvi put u Pleternicu , dva mjeseca kasnije Domobranski zdrug ponovno zauzima Pleternicu, a partizani se povlače na Papuk, da bi 3. prosinca 1944. jedinica XL. Udarne brigade zauzele Pleternicu. Istog dana je minirana crkva sv. Nikole iz 18. stoljeća. Konačna bitka za Pleternicu počela je 17. travnja 1945.godine. Selo je bilo posebno razrušeno pa se ubrzano radilo na rašćišćavanju i obnovi mostova, cesta i objekata. Uspostavljena je požeška hidrocentrala na Orljavi u Kuzmici. Proradile su brojne ciglane po selima, za proizvodnju prijesne cigle, a vrlo rijetko pečene. Godine 1945. je počela prisilna dioba imanja zadruga. Kućne zadruge su imale i po desetak i više članova u jednoj kući, no morali su se podijeliti. Za odmazdu zbog svoje ideologije, počelo je namjerno uništavanje uspješnih poduzetnika u Pleternici (Pipal – kinofikacija, braća Včelik – pilarstvo i tehnika, Tilšar i Tureček – graditeljstvo, Varžak – stolarija, Mikšik – mehaničarstvo, mlinarstvo…). Do 1948. je u Pleternici radio veliki paromlin “Orljava” koji je prije pripadao poduzetniku Kelleru. Mljekara Josipa Pipala, koja je djelovala od 1933. i koja je dobivala za svoj sir nagrade i kolajne u zemljama glasovitih sireva poput Francuske i Belgije, bila je nacionalizirana, a uskoro prestaje s radom. Nogometni klub “Borac” je osnovan 1946. godine (od 1952. “Slavija”), i obnovljena je Hrvatska knjižnica i čitaonica. Moderna kuglana je izgrađena 1951. godine pa je počeo djelovati Kuglački klub. Počinje s radom i osmogodišnja škola. U listopadu 1961. osnovano je poduzeće „Metalija“ za proizvodnju kovinskih elemenata i vinskih bačvi, buduća “Sloga”, poduzeće za proizvodnju i promet metalnih i drvenih proizvoda. Uznapredovale su bile i pripreme za otvaranje srednje škole u Pleternici. U Pleternici je tada radila večernja škola za buduće srednje ekonomske tehničare., a odavde su svake godine dva nova razreda srednjoškolaca vlakom putovali u Požegu, pa je otvaranje srednje škole općeg smjera bilo opravdano. Sva ova nastojanja su propala nakon novog preustroja Republike.
Iako je bilo predviđeno proglašenje komuna Požega, Kutjevo i Pleternica, vodstvo kotara (Hlad i Lukić) su smatrali da bi to bila degradacija za Požegu, te traže da Požega obuhvati i područja Kutjeva i Pleternice. Kutjevčani su pristali na nagodbu, uz uvjet osnivanja velikog agro-vinogradarski kombinat (što se i ostvarilo), a Pleternica je izgubila sve što je dotad stekla. Ostala je samo na malom mjesnom uredu i matičnom službom, dok su sve druge upravno-političke funkcije prenešene u Požegu. Požega, pa i Kutjevo su po broju stanovnika rasli tijekom sljedećeg desetljeća, a broj stanovnika u Pleternici je počeo opadati.
Osiromašenje Pleternice nastavlja se priključenjem “Sloge” istoimenoj požeškoj Tekstilnoj industriji. Te godine nestaje i pleternička mljekara “Pipal”, te se mlijeko vozilo u Požegu. Ukinuta je Milicijska stanica, Narodna čitaonica je pridodana požeškoj, kao i sve općinske službe. Novi most na Orljavi izgrađen je 1974.godine. Status grada Pleternica je dobila 17. siječnja 1997. godine. (Izvor: službene stranice Grada Pleternice)

NAJČITANIJE