NASLOVNAVIJESTI
Doznajte koliki vam je dio plaće zaštićen od ovrhe i koje se olakšice još pripremaju

FOTO: tportal.hr

DOBRE VIJESTI ZA BLOKIRANE

Doznajte koliki vam je dio plaće zaštićen od ovrhe i koje se olakšice još pripremaju

10.1.2019. 13:33 | T.A. IZVOR: tportal.hr PREGLEDA: 401

Od 1. siječnja mijenjaju se iznosi ovrhe na plaći sukladno novom izračunu prosječne plaće, a u pripremi su i zakonske izmjene kojima bi se još neka primanja izuzela od ovrhe.

znosi do kojih se može provoditi ovrha na plaći i ostalim stalnim novčanim primanjima (mirovina, drugi dohodak i sl.) ovise o prosječnoj hrvatskoj plaći za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine.

U 2018. taj je iznos bio 5960 kuna, a u ovoj godini penje se na 6237 kunasukladno povećanju prosječne plaće u 2018. Zahvaljujući tome, svi kojima su računi blokirani zbog ovrhe od 1. siječnja mogu računati na nešto veće iznose na zaštićenom računu.

Kako se određuje dio plaće koji ne podliježe ovrsi

Prilikom provođenja ovrhe vrijede sljedeća pravila: u slučaju ovrhe zbog uzdržavanja djeteta (alimentacija), izuzima se četvrtina plaće, neovisno o njenoj visini.

Što se tiče ovrhe zbog naplate drugih računa, ako je plaća jednaka ili veća od utvrđenog prosjeka, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće, a ako je manja od utvrđenog prosjeka, izuzet je iznos u visini tri četvrtine neto plaće, uz uvjet da iznos za isplatu ne prelazi dvije trećine prosječne plaće.

U konkretnom slučaju, ako je plaća jednaka ili veća od 6237 kuna, od ovrhe je izuzeto 1559,25 kuna (1/4 plaće) kada se ovrha provodi zbog uzdržavanja djeteta (alimentacija), odnosno 4158 kuna (2/3 plaće) ako se provodi zbog naplate drugih tražbina.

Primjerice, ako radnik prima neto plaću od 7000 kuna, a ovrha se provodi zbog neplaćenih računa, isplaćuje mu se 4158 kuna, a 2842 kune raspoložive su za ovrhu.

Ako radnik prima plaću od 5000 kuna, od ovrhe po osnovi ostalih tražbina bit će izuzeto 3750 kuna, dok je 1250 kuna raspoloživo za ovrhu. Međutim, radniku koji ima neto plaću u rasponu od 5544 do 6236,99 kuna, isplatit će se 4158 kuna (2/3 prosječne plaće), dok se preostali dio smije ovršiti. U protivnom, ako bi dobio tri četvrtine plaće, bio bi u povoljnijem položaju od onoga s većom plaćom od prosječne.

Po postojećem Ovršnom zakonu, osim dijela plaće, od ovrhe su izuzeta neka druga primanja iz radnog odnosa, koja se ne smatraju plaćom. Riječ je o naknadi troškova za službeno putovanje, naknadi za prijevoz, daru za djecu, potpori za novorođenče te potporama u slučaju invalidnosti i dugotrajnog bolovanja te smrti člana uže obitelji.

Pritom treba naglasiti da su ova primanja izuzeta od ovrhe samo do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada.

Novim zakonom proširuje se krug primanja izuzetih od ovrhe

Ovih dana u zakonsku proceduru pušten je prijedlog novog Ovršnog zakona kojim se, između ostaloga, predlaže proširenje kruga primanja izuzetih od ovrhe.

Kako bi se olakšao položaj ovršenika, ubuduće bi od ovrhe trebali biti zaštićeni i božićnica, uskrsnica, regres, terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog auta u službene svrhe te naknade za odvojeni život.

Na ruku ovršenicima idu i porezne promjene kojima su neoporezivi primici povećani s 2500 na 7500 kuna.

Zakonskim izmjenama predviđa se i poništavanje suglasnosti kojima se dopuštala pljenidba dijela plaće zakonski izuzetog od ovrhe.


Tagovi: ovrha, prisilna naplata